Ulaganje u jednake mogućnosti za sve: Analiza rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj
22.03.2019.

Ulaganje u jednake mogućnosti za sve: Analiza rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj

U Europskom domu dana 22. ožujka 2019. održano je javno predstavljanje izvješća Svjetske banke pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, naziva „Ulaganje u jednake mogućnosti za sve: analiza rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj“. U analizi se razmatrala ravnopravnost žena i muškaraca u Hrvatskoj u pogledu društvenih stečevina, ekonomskih mogućnosti te zastupljenosti djelovanja.

 

Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku izrazila je zadovoljstvo zbog  prisutnosti Svjetske banke u Hrvatskoj već 25 godina te je  istaknula kako je uočeno da su u Hrvatskoj žene u neravnopravnom položaju, unatoč postojanju dobre zakonodavne regulative. Prisutnima se obratila i Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, naglasivši da se žene  u Hrvatskoj suočavaju s raznim preprekama u području zapošljavanja, plaćene su manje za isti posao, diskriminirane su na temelju trudnoće i majčinstva, podzastupljene su na pozicijama političkog i ekonomskog odlučivanja, a čine i većinu žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja.

 

Izvješće Svjetske banke predstavili su Tara Sharafudeen, viša stručnjakinja za društveni razvoj i Paul Andres Corral Rodas, stručnjak za obradu podataka. Najveći jaz utvrđen je u mogućnostima ostvarivanja ekonomskih primanja s obzirom da velik broj žena, mladih, umirovljenika i pripadnika manjina nema pristup tržištu rada. Utvrđeno je da žene u Hrvatskoj zarađuju 88,7% plaće muškaraca što dovodi do nižih mirovina u odnosu na muškarce pa je siromaštvo žena starije životne dobi čak 35 % veće nego starijih muškaraca. Premda se žene uspješno školuju na svim razinama, zbog rodnih uloga i socioekonomskih ograničenja njihova je uloga ograničena na tržištu rada te imaju manje mogućnosti za bavljenje poduzetništvom. No, rodna neravnopravnost ima i etničku dimenziju s obzirom na to da je romsko stanovništvo najisključenija manjinska skupina pa tako samo 6 % Romkinja završi srednju školu. Ruralna područja pokazuju lošije rezultate od urbanih područja kad je riječ o siromaštvu, stopama zaposlenosti, obrazovanju i pristupu uslugama, skrbi za djecu i skrbi za starije. U Hrvatskoj su žene dobro zastupljene  u politici na lokalnoji regionalnoj razini, no nedovoljno su zastupljene na nacionalnoj razini. Slučajevi seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja nedovoljno se prijavljuju, a izvješće pokazuje da su LGBTI osobe u Hrvatskoj suočene s diskriminacijom, nasiljem i uznemiravanjem koje premašuje prosjek EU. Ova analiza sadrži i preporuke, grupirane na temelju obrazovanja, razvoja zdravog načina života, tržišta rada, obiteljskog života, aktivnog i zdravog starenja te ostvarivanja građanske uloge i mogućnosti djelovanja.

 

U nastavku je uslijedila panel rasprava „Ulaganje u jednake mogućnosti za sve“, na kojoj su sudjelovali Ivana Matić, osnivačica  „Women in Adria“, Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj „Slap“ , Ana Marija Tkalčec, koordinatorica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Mirko Petrić, viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Neki od zaključaka rasprave su kako važeće zakonodavstvo Republike Hrvatske u području poduzetništva otežava bavljenje poduzetništvom mladih poduzetnika i žena, prisutno je iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja, dok u istima postoji potencijal pokretanja poslovanja, predlaže se podučavanja o rodnoj ravnopravnosti u školstvu i  medijsko osnaživanje u svrhu smanjenja rodno uvjetovanog nasilja. 

 

"Ako ženama i muškarcima pružimo jednake mogućnosti, Hrvatska će biti konkurentnija u svjetskom gospodarstvu u budućnosti", poručila je  Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku.

 

Ispred SOIH- a na predstavljanju Izvješća sudjelovala je Lorena Vovk, mag.iur.