Život s obitelji i pravo na inkluzivni dodatak
Pitanje: Utječe li činjenica da osoba živi s obitelji na pravo na inkluzivni dodatak?
Prema Zakonu o inkluzivnom dodatku, sama činjenica da osoba živi sa supružnikom, djetetom ili drugim članovima obitelji nije opća zapreka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Zakon propisuje tko može ostvariti pravo na pojedine razine potpore i koje su zapreke za priznavanje prava, a život u obitelji nije opći razlog za odbijanje prava.
Međutim, za petu razinu potpore postoji jedna posebna situacija u kojoj je status samca izričito važan. Zakon propisuje da petu razinu potpore mogu ostvariti, među ostalima, odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja. Istodobno, za druge osnove iz pete razine, primjerice za odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja, osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće ili osobe s psihičkom bolešću II. stupnja bez dodatne teškoće, zakon ne propisuje uvjet da osoba mora biti samac.
O pravu na inkluzivni dodatak odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad rješenjem, a razinu potpore utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje. Tek iz pisanog rješenja i njegova obrazloženja može se vidjeti na kojoj je pravnoj i činjeničnoj osnovi pravo priznato, odbijeno ili eventualno ukinuto.
Ako osoba smatra da je pravo pogrešno utvrđeno ili da nisu uzete u obzir sve relevantne okolnosti, važno je zatražiti pisano rješenje, kao i presliku nalaza i mišljenja vještačenja. Protiv prvostupanjskog rješenja moguće je podnijeti žalbu u roku navedenom u pouci o pravnom lijeku. Zakon propisuje da je korisnik dužan prijaviti promjene koje utječu na pravo, a Zavod donosi novo rješenje samo ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi priznavanje prava ili visina priznatog iznosa.
Zaključno, točnost tvrdnje da osoba „nema pravo jer nije samac” ovisi o točnoj osnovi na kojoj je određena peta razina potpore. Status samca zakonom je propisan samo za odraslog samca s kroničnom bolesti II. stupnja, ali ne i za sve druge osnove iz pete razine.
