28. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom održan u ozračju epohalnih promjena za osobe s invaliditetom
04.12.2023.

28. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom održan u ozračju epohalnih promjena za osobe s invaliditetom

Tradicionalni 28. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, o temi „Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti“ održan je u hotelu Diplomat, od 27. - 28. studenoga. Organizatori Simpozija bili su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatski zavoda za zapošljavanje. Pokrovitelji Simpozija bili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) te Grad Zagreb. Simpozij na kojem je sudjelovalo 206 sudionika moderirala je Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza  osoba  s invaliditetom Hrvatske koja je na početku istakla da ima čast i posebno zadovoljstvo da na najvećem skupu osoba s invaliditetom iz cijele Hrvatske uruči zahvalu Anki Slonjšak, bivšoj pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Zahvala se dodjeljuje za nesebičan angažman i dugogodišnji predani rad kojim je dala izuzetan doprinos promicanju ljudskih prava, sprječavanju diskriminacije i unaprjeđenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom.

Obraćajući se sudionicima, Anka Slonjšak zahvalila se na dugogodišnjoj suradnji svim osobama s invaliditetom, udrugama, savezima, SOIH-u kao i prisutnim predstavnicima državnih i gradskih struktura. Zasluženost predane zahvale potvrđena je gromoglasnim aplauzom.

Sudionici Simpozija

Zahvala Anki Slonjšak

Pozdravnim govorom okupljenima su se obratili Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ankica Čulo, zamjenica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Marija Pletikosa, državna tajnica, izaslanica ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ljubica Lukačić, saborska zastupnica, video porukom Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom te Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Marica Mirić, predsjednica SOIH-a

Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Ankica Čulo, zamjenica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Marija Pletikosa, državna tajnica, izaslanica ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Ljubica Lukačić, saborska zastupnica

Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom (video govor)

Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske

Mateja Toman, predsjednica Nacionalnog sveta invalidskih organizacij Slovenije, Ljubica Lukačić, saborska zastupnica i Anka Slonjšak, pravobraniteljica osoba s invaliditetom

Prvo izlaganje održala je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra MROSP, o temi „Nove perspektive unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom“, detaljno obrazlažući Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku. Prilikom izlaganja ukazano je na važnost usluge osobne asistencije kao usluge usmjerene i fokusirane na korisnika. Zakon o osobnoj asistenciji stupio je na snagu 1. srpnja. 2023. Na brojne upite zbog sporosti procedura Zvjezdana Bogdanović naglasila je da nijedan korisnik neće ostati bez usluge osobne asistencije i da Ministarstvo radi na rješenje i vjerojatno će produžiti postojeće projektne aktivnosti. Stupanje na snagu  Zakona o inkluzivnom dodatku planirano je za 1. siječnja 2024. godine, a budući je vezan i za uvećani dječji doplatak za koje roditelji/skrbnici prijave podnose do kraja veljače, potaknula je sve da podnesu prijave. 

Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra MROSP

Momir Karin iz Ministarstva znanosti i obrazovanja govorio je o inkluzivnom obrazovanju, Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju te prilagodbi sustava potrebama djece. Stručnu i pravovremenu podršku nužno je pružiti svakom djetetu u Republici Hrvatskoj, stoga je i jedan od važnih faktora osmisliti sustav potpore na razini županije i grada.

Momir Karin, Mnistarstvo znanosti i obrazovanja

Mateja Toman iz organizacije Nacionalni svet invalidskih organizacij Slovenije svoje je izlaganje održala o temi „Izazovi osobne asistencije u Sloveniji“ istaknuvši izazove sa kojima su se suočavali i još uvijek se suočavaju u Republici Sloveniji (birokratski problemi, nedostatak financija i drugih odgovarajućih socijalnih usluga...), naglasila je da je usluga osobne asistencije civilizacijski napredak jer doprinosi većem sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu, aktivnom i neovisnom životu te ravnopravnoj uključenosti, kako to KPOSI nalaže.

Mateja Toman, Nacionalni svet invalidskih organizacij Slovenije

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ivica Jujnović u izlaganju „Novine vezane za Zakon o povlasticama u prometu“ navodi kako je u studenom ove godine stupio na snagu Zakon o povlasticama u prometu, čime se unaprijedio sustav korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Novina su Nacionalna i Europska iskaznica za osobe s invaliditetom u području mobilnosti, kao i Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom. Sustav plaćanja cestarine izmijenjen je tako što svaka osoba s invaliditetom s 80 i više % oštećenja na organe kretanja ima pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine ukoliko se nalazi u vozilu.

Ivica Jujnović, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Sanja Lončar iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom izlagala je o Novoj uredbi o metodologijama vještačenja koja je stupila na snagu 31. kolovoza ove godine. Nova uredba je izmijenjena u Općem dijelu i u oznakama Lista, a svrha je pojednostavniti proces vještačenja i skratiti samo trajanje postupka. U seriji izlaganja stručnjakinja iz ZOSI, Mirna Barbarić predstavila je razumnu prilagodbu navodeći da  razumna prilagodba, osim što omogućuje uključivanje u svijet rada i pristupačnost, također povećava i samo zadovoljstvo u radu. Naglasila je da prilagodba ovisi o dostupnim resursima, specifičnostima radnog mjesta te o vrsti invaliditeta. Uputila je na Priručnike za razumnu prilagodbu koji se nalaze na web stranici ZOSI-ja. Ana Marinović predstavila je poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, u zaštitnim i integrativnim radionicama, kao i za samozaposlene osobe s invaliditetom, naglašavajući pritom važnost uključivanja osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada.

Sanja Lončar, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Mirna Barbarić, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Ana Marinović, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Majda Jelenčić predstavila je Vaučere za obrazovanje odraslih kao financijsku podršku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kojom se u suradnji s ustanovama za obrazovanje dodjeljuju javna sredstava za obrazovanje odraslih. Korisnici vaučera samostalno biraju program, a svrha je veća zapošljivost i produktivnost na tržištu rada, što doprinosi stjecanju vještina i znanja te socijalnu uključenost osoba s invaliditetom. Izlagač Kristijan Buza, također iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavio je temu „Mjere aktivne politike zapošljavanja“ u kojoj je prikazao mjere za usavršavanje i obrazovanje radi veće zapošljivosti mladih, osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba starijih od 50 godina. Ovim mjerama potiče se uključivanje u programe javnih radova, očuvanje radnih mjesta, osposobljavanje za rad i osposobljavanje na radnom mjestu.

Majda Jelenčić, Hrvatski zavod za zapošljavanje

Kristijan Buza, Hrvatski zavod za zapošljavanje

Izlaganjem o temi „Način ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi“ Marina Malenovski Negran iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad dala je pregled vrsta socijalnih usluga (osobna asistencija, rana razvojna podrška, psihosocijalna podrška i dr.) te prikazla postupak i navela potrebnu dokumentaciju kako bi se usluge ostvarile.

Marina Malenovski Negran, Hrvatski zavod za socijalni rad

Ana Ćorić Samardžija iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva prikazala je funkcioniranje Portala e-Građani kao značajne karike digitalne inkluzije te naglasila kako nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni. U skladu s tim Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva održava kvalitetnu suradnju sa SOIH-om u ostvarivanju inkluzivnog digitalnog pristupa.

Ana Ćorić Samardžija, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

Prikaz rezultata istraživanja provedenih u okviru projekta Platforma 50+ dali su profesori Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavač Dominik Sikirić predstavio je rezultate istraživanja vezane za temu „Usklađenost nacionalnog zakonodavstva s KPOSI“. Ključna tematika proizašla iz navedenog istraživanja upravo je socijalno stanovanje kao temeljno ljudsko pravo, koje još uvijek nije omogućeno niti usklađeno s nacionalnim zakonodavstvom RH. Doc.dr.sc. Ljiljana Pintarić Mlinar predstavila je rezultate istraživanja vezano za temu: „Mapiranje sastavnica neovisnog življenja“. Naglasila je važnost socioemocionalnih kompetencija i ranog razvoja djeteta te uloge obitelji kao ključnih značajki neovisnoga življenja. Pružanje mogućnosti izbora, kao i pružanje podrške neophodne su komponente razvoja i prava na neovisno življenje.

Izv.prof.dr.sc. Renata Pinjatela predstavila je rezultate istraživanja vezanih za temu: „Asistivna tehnologija u 21.stoljeću – primjena i perspektive“. Rezultati istraživanja pokazali su da je potrebno aktivno educirati i uključiti korisnike asistivne tehnologije, ali i educirati i unaprijediti rad stručnjaka. Treba osigurati da je asistivna tehnologija sigurna, učinkovita i financijski dostupna u svim sustavima.

Dominik Sikirić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Doc.dr.sc., Ljiljana Pintarić Mlinar, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Izv.prof.dr.sc., Renata Pinjatela, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Temu „Dostupnost zdravstvene skrbi osobama s invaliditetom“ izložio je Dario Jurišić iz ureda Pravobranitelja osoba s invaliditetom fokusirajući se prije svega na ovlasti koje Pravobranitelj ima. Po pitanju dostupnosti, pristupačnosti, prilagodljivosti i prava na zdravstvenu skrb naglašava se Opći komentar br.5 (točka 89.) i članak 25. KPOSI.

Dario Jurišić, Ured Pravobranitelja osoba s invaliditetom

Ratko Kovačić iz Hrvatskog paraolimpijskog odbora prikazao je postignuća i dobrobiti bavljenja sportom kroz temu „Uključivanje osoba s invaliditetom u sport“. Naglasio je posebnu ulogu koju sport ima osnaživanju i unapređenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom. Istaknuo je rezultate paraolimpijskog sporta zadnjih godina. Unatoč tome što su ulaganja zadnjih godina značajno povećana, potrebno je pružiti veću podršku stručnom radu članica HPO-a na terenu.

Ratko Kovačić, Hrvatski paraolimpijski odbor

U okviru Simpozija održane su dvije paralelne radionice. Radionicu „Žene s invaliditetom“ moderirala je Gordana Jurčević iz SOIH - Mreže žena s invaliditetom. Na Radionici su vrlo aktivno sudjelovale žene s invaliditetom i raspravljale o GREVIO izvješću za Republiku Hrvatsku, obilježavanju 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja te o aktualnim primjerima obiteljskog nasilja nad ženama s invaliditetom.

Radionicu „Starije osobe s invaliditetom“ moderirala je Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Na Radionici se opsežno diskutiralo o tome kako pomoći starijim osobama s invaliditetom; koje usluge trebaju starijim osobama s invaliditetom; s kojim se zdravstvenim i psihološkim problemima suočavaju starije osobe s invaliditetom. Također, razmatrane su aktivnosti koje se mogu ponuditi starijim osobama s invaliditetom te poslovi koje mogu obavljati.

Izvjestitelji s radionica predstavili su zaključke koji su sudionike potaknuli na raspravu.

Radionica: Žene s invaliditetom, moderatorica Gordana Jurčević, SOIH – Mreža žena s invaliditetom

Radionica: Starije osobe s invaliditetom, moderatorica Marica Mirić, SOIH

Drugog dana Simpozija održala se Konferencija „Zajedno znanjem“ – Centri znanja zajedno, pod motom „Nije znanje znanje znati već je znanje znanje dati“.     

Dr.sc. Marinka Bakula Anđelić iz Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom predstavila je temu „Zelena perspektiva i pješačke zone u Gradu Zagrebu“, fokusirajući se pritom na važnost globalnih ljudskih prava i prava osoba s invaliditetom na svim razinama, pa tako i okolišnim. Naglašena su važni projekti kao što je modernizacija pješačkih pothodnika povezanih s javnim prijevozom na području grada Zagreba i projekt pristupačnih stajališta tramvaja i autobusa u suradnji sa SOIH-om i Srednjom prometnom školom u Zagrebu. Naglasila je da se mjere za zelenu preobrazbu i provođenje Europskog zelenog plana jedino mogu dogovarati zajedno s osobama s invaliditetom.

Dr.sc. Marinka Bakula Anđelić iz Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom

Kristina Peruničić iz SOIH-a vezano za temu „Kreni na zeleno...“  sudionicima Simpozija predstavlja je Zeleni priručnik napravljen u suradnji SOIH-a s Nacionalnom organizacijom osoba s invaliditetom Srbije,  Pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih. Vodeći se motom „Održivo-digitalno-zeleno!“ cilj je kroz aktivizam mladih s invaliditetom i youth workera podići razinu svijesti o važnosti brige o okolišu, ali i potaknuti zeleno djelovanje u uredima udruga osoba s invaliditetom ali i uredima ostalih centara znanja.

Kristina Peruničić, SOIH

„Edukaciju za održivost-primjeri iz prakse“ predstavio je Kristijan Perlić iz Zelene mreže aktivističkih grupa – ZMAG. Prikazan je pregled edukacija, radionica i praktičnog rada ZMAG-a kao poticaj na održivu gradnju i podizanje svijesti građana o održivom razvoju.

Kristijan Perlić, ZMAG

Iz Zelene akcije, Gordana Klarić u okviru teme „Pametni Zeleni Telefon“ predstavlja  mobilnu aplikaciju za prijavljivanje ekoloških problema. Ova aplikacija olakšava sudjelovanje javnosti u rješavanju lokalnih problema u okolišu. Korištenje aplikacije detaljno je objašnjeno sudionicima, čime je prigodno završilo tematsko područje - Zelena i održiva Hrvatska.

Gordana Klarić, Zelena akcija

U području  Digitalna Hrvatska predavanje o temi  „Od problema do rješenja – digitalni alati za aktivno građanstvo“ izlaže Matej Mikašinović-Komšo iz GONG-a te predstavlja dvije aplikacije (Imamo pravo znati! i Popravi to!) kao važne alate koji potiču aktivno i informirano građanstvo te ih osnažuje jer i sami mogu ukazati na promjene.

Matej Mikašinović-Komšo, GONG

Iz Saveza udruga Klubtura, Tatjana Vukadinović izlaže o temi „ARHIVI ODOZDO: organizacijsko pamćenje civilnog društva; predstavljanje neformalne platforme nezavisnih arhiva i knjižnica. Organizacijsko pamćenje predstavljeno je kao element održivosti civilnog društva te usmjereno ka unapređenju institucionalnog okvira. Također, naglašena je važnost vidljivosti i dostupnosti društveno relevantnih aktivnosti organizacija civilnog društva kroz online resurs inovativne metodologije samoarhiviranja.

Tatjana Vukadinović, Savez udruga Klubtura

“Doprinos branitelja i stradalnika Domovinskog rata u stvaranju digitalne i zelene Hrvatske“ prikazala je Sandra Rapčak Škomrlj iz 9.Centra znanja dajući sveobuhvatan pregled od djelatnosti preko brojnih impresivnih aktivnosti na provođenju eko-akcija čišćenja podmorja, zaštite prirodne i kulturne baštine podmorja, podučavanja mladeži u ronjenju, zaštite i spašavanja iz vode i brojne druge kojima branitelji daju doprinos aktivnoj ulozi  u svrhu zaštite okoliša i ostalim djelatnostima.

Sandra Rapčak Škomrlj, 9. Centar znanja

Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske predstavio je temu „Mobilizacija (udruga) mladih pri borbi za kvalitetne javne politike“. Aktivnosti koje provode kao najveća udruga mladih i za mlade su  umrežavanje, zagovaranje, informiranje i provođenje neformalnog obrazovanja kao važni faktori na lokalnoj/regionalnoj razini, tako i na nacionalnoj. Poticanje mladih da se aktiviraju i bore za svoja prava iznimno je bitno te se tokom rasprave otvorila prilika za moguće nove suradnje Mreže mladih Hrvatske sa Forumom mladih - SOIH i Sekcijom mladih osoba iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba.

Leo Staković, Mreža mladih Hrvatske

Đordana Barbarić iz Udruge Most pod impresivnim naslovom  „Jesmo li promjena koju želimo vidjeti?“ predstavila je djelovanje Udruge Most i trnovit put kojim su kročili da bi danas bili na ponos lokalnoj zajednici i cijeloj Republici Hrvatskoj. Iznimni rezultati u aktiviranju građana i volontera govore da promjenu stvaramo mi i da se ona ipak događa sustavnim stvaranjem kapitala solidarnosti.

Đordana Barbarić, Udruga Most

Klara Horvat iz Kuće ljudskih prava Zagreb u okviru teme „Zaštita i promicanje ljudskih prava na lokalnoj i regionalnoj razini“ istakla je značaj poticanja građana na participativno odlučivanje i samim time transparentnost javnih politika, doprinosa jačanju zagovaračke uloge organizacija civilnog društva te uspostavljanje sustava kontinuiranog praćenja lokalne i regionalne vlasti.

Klara Horvat, Kuća ljudskih prava

Na kraju Simpozija sudionicima se obratila Marica Mirić, predsjednica SOIH-a te iznijela prijedlog zaključaka. Istaknula je važnost zajedničke suradnje, prenošenja znanja jedni drugima kako bi unapređivali lokalne sredine, nacionalne te europske politike invaliditeta.  Jedino zajedničkim radom možemo doprinijeti očuvanju planete, biti inventniji, solidarniji i spremniji odgovoriti na brojne izazove koji nas čekaju u narednim godinama.