Novosti kod naknada za bolovanje i ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, objavljen u Narodnim novinama broj 105/25, te novi Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, objavljen u Narodnim novinama broj 37/26, donijeli su važne novosti u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja.
Izmjene se posebno odnose na naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, kao i na način ostvarivanja pojedinih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Njihova primjena važna je za radnike, ali i za poslodavce, računovodstva i službe ljudskih potencijala, budući da utječe na obračun naknade plaće, dostavu dokumentacije HZZO-u, postupanje kod prekida i nastavka bolovanja te ostvarivanje prava na refundaciju isplaćenih naknada.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na povećanje iznosa naknada za trajanje privremene nesposobnosti za rad koje se isplaćuju na teret HZZO-a. Najniži mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme sada ne može biti niži od 80% proračunske osnovice, odnosno 353,15 eura, dok je najviši mjesečni iznos naknade plaće povećan na 225,5% proračunske osnovice, odnosno 995,45 eura. Time se povećava financijska sigurnost osiguranika, osobito u slučajevima kada radnik ostvaruje pravo na naknadu iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.
Važna promjena uvedena je i kod njege bolesnog djeteta. Pravo na naknadu plaće u visini 100% osnovice sada se odnosi na njegu oboljelog djeteta do navršene sedme godine života, dok je ranije ta dobna granica bila tri godine. Ova izmjena posebno je značajna za roditelje mlađe djece, jer omogućuje povoljniji obračun naknade plaće u slučaju kada roditelj koristi bolovanje radi njege djeteta.
Novi Pravilnik dodatno pojašnjava način utvrđivanja osnovice za naknadu plaće. Osnovica se utvrđuje kao satna osnovica, a za radnika koji ostvaruje plaću čini je prosječni iznos redovite mjesečne plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastao osigurani slučaj. Pravilnik također uređuje što se uračunava u osnovicu, uključujući redovitu plaću, određene naknade plaće koje terete poslodavca te varijabilni dio plaće ako ima stalni karakter.
Posebno su važna pravila koja se odnose na prekid i nastavak bolovanja. Ako je bolovanje zaključeno, a zatim ponovno otvoreno nakon jednog ili više dana, u pravilu se smatra da je riječ o novom bolovanju, neovisno o dijagnozi. To je bitno za pravilno utvrđivanje od kojeg trenutka naknada plaće tereti poslodavca, a od kojeg trenutka HZZO. Istodobno, Pravilnik propisuje i posebna pravila za slučajeve kada se može primijeniti ista osnovica za obračun naknade, primjerice kada je bolovanje ponovno utvrđeno u kraćem roku po istoj dijagnozi ili zbog istog uzroka.
Izmjene su važne i za dostavu dokumentacije HZZO-u te ostvarivanje prava na refundaciju bolovanja. Poslodavac koji je radniku isplatio naknadu plaće koja tereti HZZO ili državni proračun ima pravo zatražiti povrat isplaćene naknade. Novi Pravilnik predviđa da se zahtjev za povrat u pravilu podnosi digitalnim putem, preko obrasca objavljenog na mrežnoj stranici HZZO-a u okviru sustava e-Zdravstveno. Papirnati zahtjev predviđen je samo iznimno, kada postoji opravdana nemogućnost digitalnog podnošenja.
Kod digitalnog podnošenja zahtjeva poslodavac u pravilu ne prilaže dokumentaciju, osim ako je HZZO naknadno zatraži radi provjere podataka. Kod papirnatog zahtjeva potrebno je priložiti propisanu dokumentaciju, uključujući potvrdu o plaći, izvješće o privremenoj nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad te dokumentaciju o izvršenim isplatama.
Novine se odnose i na postupak priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti. Pravilnik detaljnije uređuje postupak prijave i priznavanja, uključujući mogućnost elektroničkog podnošenja prijave putem portala HZZO-a za poslovne korisnike. Prijava se podnosi neovisno o tome je li ozljeda ili profesionalna bolest imala za posljedicu nesposobnost za rad. Dodatno su precizirana i pojedina postupanja u praksi, primjerice u odnosu na ozljede nastale tijekom sportskih aktivnosti ili sličnih događanja u organizaciji poslodavca.
Za poslodavce ove izmjene znače potrebu za dodatnom provjerom i usklađivanjem internih obračunskih i administrativnih postupaka. Posebnu pozornost potrebno je obratiti na pravilno utvrđivanje osnovice za naknadu plaće, razlikovanje bolovanja na teret poslodavca i bolovanja na teret HZZO-a, rokove i način dostave podataka, postupanje kod prekida i nastavka bolovanja te pravilno podnošenje zahtjeva za refundaciju.
Za radnike izmjene donose povoljnije uvjete u pojedinim slučajevima, osobito kroz povećanje najnižeg i najvišeg iznosa naknade na teret HZZO-a te proširenje prava na 100% naknade plaće kod njege bolesnog djeteta do sedme godine života.
S obzirom na opseg izmjena i njihovu praktičnu važnost, poslodavcima se preporučuje pravodobno upoznavanje s novim pravilima te prilagodba postupanja u obračunu plaća i komunikaciji s HZZO-om. Time se osigurava pravilna primjena propisa, zaštita prava radnika i uredno ostvarivanje prava na refundaciju isplaćenih naknada.
