Aktualnosti

Radi obilježavanja 22. rujna  - Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na Tribini Grada Zagreba u organizaciji SOIH – Mreže žena s invaliditetom održan je Okrugli stol o politici uklanjanja diskriminacije žena, postupanju u slučaju seksualnog nasilja i nasilja u obitelji i položaju žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Nazočne je pozdravila Gordana Jurčević, predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom, koja je u svojoj pozdravnoj riječi upozorila kako je nasilje nad ženama svekoliki društveni problem za koji nema opravdanja, stoga ga nitko ne mora i ne smije trpjeti. Također je istaknula važnost obilježavanja ovoga dana s ciljem osvješćivanja javnosti o problemu nasilja nad ženama, a posebice nasilja nad ženama s invaliditetom, te je ukazala na potrebu bolje koordinacije službi u sprječavanju nasilja i strožem sankcioniranju počinitelja nasilja nad ženama. Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, predstavila je „Konvenciju UN o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)“ i navela preporuke Odbora za uklanjanje diskriminacije žena povezane s provedbom Konvencije u praksi kojima se izražava zabrinutost zbog još uvijek prisutnih stereotipa i diskriminacije žena u području zapošljavanja, zdravlja, obrazovanja, položaja žena u ruralnim područjima, nasilja nad ženama, podzastupljenosti žena u političkom i javnom životu, kao i zbog postojanja stereotipa povezanih s rodnim ulogama u obitelji i društvu kojima često doprinose i mediji načinom prikazivanja  žena u svojim programima i reklamnim kampanjama. S ciljem postizanja pozitivnih promjena, pravobraniteljica je posebno istaknula potrebu ratifikacije Istanbulske Konvencije, ukidanje prakse dvostrukog procesuiranja nasilnika i žrtve te povećanje broja skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji i povećanje broja dječjih vrtića. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, predstavila je Izvješće o statusu žena s invaliditetom u RH prikazano u ovogodišnjem Izvješću Ureda pravobraniteljice, prema kojemu su žene s invaliditetom nerijetko u znatno nepovoljnijem položaju budući da ovise o tuđoj pomoći te da su posebno izložene oblicima psihičkog i verbalnog nasilja, iako o tome nema dostupnih podataka jer se oni sustavno ne prikupljaju, ne razvrstavaju po vrstama invaliditeta niti žene s invaliditetom u dovoljnoj mjeri prijavljuju nasilje te ih je u tom smislu potrebno osnažiti i potaknuti. Pravobraniteljica je kao jedan od glavnih problema navela nedostatak podrške nakon prijave nasilja, neprilagođenost sigurnih kuća osobama, a posebice ženama s invaliditetom. Posebno su ugrožene žene u ruralnim područjima, žene sa psihičkim smetnjama, te žene smještene u domove budući da su sve tri skupine isključene iz društva i obitelji i nižeg obrazovanja. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, predstavila je Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te istaknula da je silovanje zločin kojeg se žene najviše boje, ali da unatoč velikom broju slučajeva seksualnog nasilja (više od 17%), većina žena još uvijek o tome ne progovara i ne prijavljuje takve slučajeve, a razlog tome je dugotrajnost traumatičnog postupka po prijavi seksualnog nasilja te strah, stigma i neznanje od strane bliže okoline i obitelji. Također je ukazala na nedostatak podataka o slučajevima seksualnog nasilja nad ženama s invaliditetom jer isti nisu kategorizirani od strane službi koje sudjeluju u postupku prijave ili procesuiranja kaznenog djela.

U završnom izlaganju, o Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Gordana Jurčević, predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom, istaknula je važnost hitnog postupanja u slučajevima nasilja u obitelji, kao i obveznog prijavljivanja slučajeva nasilja nadležnim institucijama koje se za sada prema Protokolu dobro provodi od strane policije, socijalne skrbi i pravosuđa, a najmanje su uključene obrazovne i zdravstvene ustanove.

Nakon rasprave usvojeni su zaključci među kojima su najvažniji zahtjev da se provede istraživanje o položaju žena s invaliditetom, ratificira Istanbulska konvencija, da se žene na parlamentarnim i lokalnim izborima uključe na stranačke liste pri vrhu liste, da žene dobiju veći broj vodećih pozicija u javnom i privatnom sektoru te da se pokrene kampanja na državnoj razini za suzbijanje nasilja nad ženama.