Pravo na naknadu za tjelesno oštećenje zbog profesionalne bolesti
Pitanje: Može li osoba ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja ako smatra da je do zdravstvenog oštećenja došlo zbog profesionalne bolesti, odnosno dugotrajnog utjecaja uvjeta rada?
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju. Prema tom zakonu, pravo može ostvariti osiguranik kod kojega je nastalo tjelesno oštećenje od najmanje 30 %, ako je ono posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Zakon također definira tjelesno oštećenje kao gubitak, značajnije oštećenje ili znatniju onesposobljenost pojedinog organa ili dijela tijela, koje otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u svakodnevnom životu.
Pritom je važno naglasiti da se profesionalna bolest ne utvrđuje samo na temelju osobnog uvjerenja ili opisa težine posla, nego u odgovarajućem postupku i na temelju stručne medicinske dokumentacije. Profesionalna bolest u hrvatskom pravnom sustavu veže se uz bolest nastalu zbog dugotrajnog neposrednog utjecaja procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima, a bolesti koje se smatraju profesionalnima uređene su i Zakonom o listi profesionalnih bolesti.
Ako određena bolest ili zdravstveno stanje nisu izričito navedeni na listi profesionalnih bolesti, ostvarivanje prava može biti znatno složenije. U takvim slučajevima ključno je postoji li jasna i stručno obrazložena medicinska procjena uzročne veze između uvjeta rada i nastalog oštećenja zdravlja. U praksi je zato presudna medicinska dokumentacija i ocjena nadležnih liječnika i vještaka. O tome ne odlučuje sam podnositelj zahtjeva, nego nadležna tijela u okviru propisanog postupka.
Kod podnošenja zahtjeva nadležnom tijelu važno je priložiti potpunu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na nastanak bolesti, liječenje, posljedice i sadašnje zdravstveno stanje. Korisno je priložiti i medicinska mišljenja iz kojih proizlazi da se razmatra moguća povezanost bolesti s uvjetima rada, osobito ako takvu vezu obrazlaže specijalist medicine rada ili drugi nadležni specijalist.
Uz medicinsku dokumentaciju, važno je priložiti i dokaze o radu i uvjetima rada iz relevantnog razdoblja, odnosno dokumentaciju iz koje se može vidjeti priroda poslova, trajanje izloženosti štetnim ili opterećujućim uvjetima te kontinuitet takvog rada. U ovakvim predmetima nije dovoljno samo navesti da je posao bio stresan, nego je potrebno što konkretnije dokumentirati okolnosti na kojima se zahtjev temelji.
Za postupke povezane s profesionalnom bolešću važna je i dokumentacija HZZO-a, koji na svojim stranicama objavljuje tiskanice za prijavu profesionalne bolesti i povezane obrasce iz područja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. To potvrđuje da se profesionalna bolest ostvaruje kroz zaseban, formaliziran postupak i uz odgovarajuću medicinsku i administrativnu dokumentaciju.
Budući da je riječ o složenim predmetima, u praksi je preporučljivo prije podnošenja zahtjeva zatražiti mišljenje specijalista medicine rada, a prema potrebi i dodatno stručno medicinsko mišljenje koje može biti važno u dokazivanju uzročne veze između rada i bolesti. Ako nadležno tijelo odbije zahtjev, pravna zaštita se u pravilu ostvaruje korištenjem odgovarajućih pravnih lijekova u upravnom postupku i, po potrebi, u upravnom sporu.
