Rana intervencija nedostupna mnogoj djeci u Hrvatskoj
UNICEF je u suradnji s RISE institutom (SAD) uz podršku Ministarstva zdravstva RH proveo istraživanje koje je predstojnica Ureda UNICEF- a za Hrvatsku Regina M. Castillo predstavila 13. listopada 2020. Riječ je o rezultatima prve sveobuhvatne “Analize usluga rane intervencije u Hrvatskoj“, čija je svrha pružiti pregled usluga rane intervencije, analizu politike i korisnu bazu podataka i saznanja o uslugama rane intervencije u Hrvatskoj kako bi se pružila podrška postupnom razvoju, poboljšanju i proširenju nacionalnoga sustava rane intervencije.
Glavni nalazi ove Analize pokazuju da:
- više od 24.000 djece u dobi do pet godina su potencijalni primatelji usluga rane intervencije,
- samo 1 od 8 djece potencijalnih primatelja dobiva usluge rane intervencije,
- 47 programa rane intervencije u Hrvatskoj koristi 2.914 djece u dobi od 0 do 5 godina,
- 15 županija ima barem jedan program rane intervencije,
- 10% obitelji uključenih u programe rane intervencije žive u ruralnim područjima,
- za 85% obitelji, usluge rane intervencije su predaleko od njihovih domova,
- 45% obitelji djece s teškoćama ne uključuje se u programe rane intervencije radi stigme povezane s teškoćama/invaliditetom te
- 15% do 25% obitelji uključenih u usluge rane intervencije žive u siromaštvu.
U Analizi se kao velika prednost rane intervencije u Hrvatskoj ističu visoko kvalificirani i iskusni stručnjaci kao i trend rasta sredstava koja se godišnje osiguravaju za tu svrhu što pokazuje opredjeljenje Hrvatske da osigura usluge za djecu s razvojnim teškoćama i njihove obitelji. U UNICEF-u ističu da su prve godine života od iznimnog značaja za razvoj djeteta, a posebno rani razvoj i rana intervencija kod rizične djece, bez obzira da li se radilo o biološkim čimbenicima kao što su perinatalna oštećenja mozga i rijetke bolesti ili o socijalnim rizicima.
Vlada RH je osnovala Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu i Izvršnu radnu skupinu za izradu Nacionalnog strateškog plana za razvoj rane intervencije u djetinjstvu. „Ovo istraživanje je od velike važnosti, jer nam daje uvid u sadašnje stanje i daje smjernice za izgradnju sustava rane intervencije. Vjerujemo da bi se, u fazama kroz razdoblje od pet do sedam godina, mogla ostvariti potpuna nacionalna pokrivenost uslugama rane intervencije te osigurati dostupnost tih usluga, bliže domu obitelji djece s razvojnim teškoćama i razvojnim rizicima“, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Regina M. Castillo upozorila je na geografsku nejednakost u dostupnosti programa i potrebu za širenjem usluga, dok je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula da se niz godina upozorava da neosiguravanje primjerene stručne podrške djeci s teškoćama u razvoju u smislu ranog poticanja razvoja predstavlja nepoštivanje odredbi Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, ali predstavlja i diskriminaciju djece s osnova zdravstvenog stanja. Upozorila je na zabrinjavajuće podatke o broju djece koja zbog izostanka usluga neće razviti vlastite potencijale. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević nužnim je ocijenila ulaganje dodatnih napora na razvijanju programa prilagođenih potrebama djece, dobnim skupinama i okolnostima u kojima žive. Cjelokupno izvješće dostupno je OVDJE.
